Slomiti kost kao dijete koje voli pustolovine – penjući se na drveće ili skačući s krova – nekada se smatralo znakom hrabrosti. No prijelom nakon 60. godine može biti bolna loša vijest – i znak nezdravih kostiju.
Statistika
Prema istraživanjima u SAD-u, oko 10 milijuna ljudi starijih od 50 godina ima osteoporozu (‚porozne kosti‘), i broj raste. Gotovo 45 milijuna dodatnih osoba ima nisku koštanu masu, što nazivamo osteopenija.
Probir (screening)
Tko i kada treba testiranje gustoće kostiju?
Smjernice o testiranju se razlikuju – Američka radna skupina za preventivne usluge (USPSTF) preporučuje probir žena u dobi od 65 godina, te i mlađih žena za koje se procijeni da su u većem riziku od prijeloma. Ne preporučuje univerzalni probir za muškarce jer nema dovoljno dokaza o koristi i štetama.
No, stručnjaci kažu da bi procjena rizika trebala započeti ranije i obuhvaćati više ljudi. Zaklada za zdravlje kostiju i osteoporozu preporučuje test gustoće kostiju ženama u dobi od 65 godina i starijima, te muškarcima u dobi od 70 godina i starijima, kao i svima starijima od 50 koji su slomili kost. Žene od 50 do 64 godine i muškarci od 50 do 69 godina s čimbenicima rizika (npr. obiteljska povijest osteoporoze, pušenje, česti padovi) također bi trebali biti testirani.
Testiranje gustoće kostiju, obično dvostrukom rendgenskom apsorpciometrijom (DXA), traje svega nekoliko minuta. Ležite na stolu dok pokretna ruka uređaja skenira vaše kosti.
Jeste li prošli?
Test gustoće kostiju daje T-vrijednost – pokazuje kakvo je stanje vaših kostiju u usporedbi s mladom, zdravom odraslom osobom u dobi od 30 godina.
Također se dobiva i Z-vrijednost. Ona uspoređuje vašu gustoću kostiju s osobama iste dobi, spola i veličine.
Z-vrijednosti su korisne za osobe mlađe od 50 godina jer se koriste za dijagnozu niske gustoće kostiju s obzirom na dob.
Za starije osobe fokus je na T-vrijednosti jer ona predviđa rizik od prijeloma.
T-vrijednost od –1,0 ili viša je normalna. Vrijednost od –1,1 do –2,4 ukazuje na nisku koštanu masu; –2,5 ili niža označava osteoporozu. Te su kategorije važne – što je stanje teže, to trebate biti proaktivniji.
Poduzimanje mjera
Ako vaše kosti nisu u najboljem stanju, za njihovo očuvanje potreban je trostruki pristup.
Prehrana. Unos kalcija je ključan. Preporučuje dnevni unos od 1000 do 1200 miligrama ukupnog kalcija, a više od polovice bi trebalo dolaziti iz hrane, a ne iz dodataka prehrani.
Kod nekih ljudi previše kalcija iz dodataka može dovesti do bubrežnih kamenaca i drugih problema. Najbolji način za sprječavanje bubrežnih kamenaca je hidratacija. Treba piti beskofeinske napitke kako bi urin bio bistar do svjetložut tijekom dana. Osobe sklone bubrežnim kamencima ili s obiteljskom poviješću kamenaca trebaju se obratiti urologu za specifične preporuke.
Dobivanje kalcija iz hrane ima manji rizik za razvoj kamenaca u odnosu na suplemente.
Također je važna suplementacija vitaminom D3, a preporučuje se provjera razine 25-hidroksivitamina D. Stručnjaci se razlikuju u mišljenju o idealnoj razini vitamina D (Preporučeni dnevni unos (RDA) vitamina D je 600 IJ za osobe od 1 do 70 godina i 800 IJ za starije od 70, ali najbolje je razgovarati s liječnikom za osobnu preporuku.)
Tjelesna aktivnost. Znamo da vježbe visokog intenziteta s opterećenjem i vježbe koje uključuju nošenje težine povećavaju koštano opterećenje. Time se poboljšava i povećava mineralna gustoća kostiju. Najbolji režim vježbanja treba odrediti u dogovoru s liječnikom, jer ovisi o stanju kostiju, općem zdravlju, kondiciji i drugim čimbenicima.
Lijekovi. Lijekovi mogu pomoći, a promijenilo se i razmišljanje o tome kada ih uzimati i koliko dugo. Neki lijekovi za osteoporozu potiču izgradnju kosti, a drugi sprječavaju njezin gubitak. Budući da se rizik od tzv. atipičnog prijeloma bedrene kosti povećava što se duže uzimaju neki lijekovi (npr. bisfosfonati), liječnik vam može preporučiti pauzu u liječenju. Dakle, samo zato što počnete uzimati lijek za osteoporozu, ne znači da ćete ga uzimati zauvijek.
