Ljeto polako završava. Dani postaju kraći, jutra i večeri svježije, a vremenske prilike sve promjenjivije. Nakon dugih toplih dana dolazi razdoblje prilagodbe na drugačiji ritam života.
Promjena godišnjeg doba prirodan je dio godine, ali je starije osobe ponekad mogu osjetiti izraženije. Promjene temperature, manje dnevnog svjetla, drugačiji ritam spavanja i manje aktivnosti na otvorenom mogu utjecati na energiju, raspoloženje, san i svakodnevno funkcioniranje.
Dobra je vijest da se mnoge od tih promjena mogu ublažiti jednostavnim prilagodbama svakodnevne rutine.
Zašto starije osobe mogu jače osjetiti prijelaz iz ljeta u jesen?
S godinama se tijelo postupno mijenja. Organizam može sporije reagirati na promjene temperature, osjećaj žeđi može biti slabiji, a promjene u dnevnom ritmu mogu više utjecati na san i razinu energije.
Osim fizičkih promjena, važan je i psihološki aspekt. Ljeto često znači više boravka na otvorenom, izleta, druženja i aktivnosti. S dolaskom jeseni neke se od tih aktivnosti smanjuju, što kod pojedinih osoba može dovesti do osjećaja manje energije ili manjeg interesa za svakodnevne aktivnosti.
Zato prijelaz u jesen nije potrebno doživljavati kao naglu promjenu, već kao razdoblje postupne prilagodbe.
1. Promjene temperature – tijelu treba vremena za prilagodbu
Nakon ljetnih vrućina prve hladnije jutarnje i večernje temperature mogu biti iznenađenje.
Starije osobe mogu biti osjetljivije na hladnoću jer se sposobnost organizma da održava tjelesnu temperaturu s godinama mijenja. Zato je važno izbjegavati nagle prijelaze iz vrlo toplih u hladne prostore i obrnuto.
Praktičan savjet: odijevanje u slojevima omogućuje jednostavno prilagođavanje odjeće tijekom dana. Lagana jakna ili vestu dobro je imati pri ruci čak i kada je poslijepodne još uvijek ugodno toplo.
Posebnu pažnju treba obratiti na hladnija jutra i večeri, kada temperature mogu biti osjetno niže nego tijekom dana.
2. Kraći dani i manje dnevnog svjetla
Jedna od najočitijih promjena krajem ljeta jest sve kraći dan.
Dnevno svjetlo ima važnu ulogu u regulaciji našeg biološkog ritma. Kada ga ima manje, kod nekih ljudi mogu se pojaviti promjene u obrascu spavanja, razini energije i raspoloženju.
Zato je korisno tijekom dana što više boraviti na prirodnom svjetlu.
Ako vremenske prilike dopuštaju, pokušajte:
- prošetati ujutro ili tijekom prijepodneva,
- provesti dio dana na otvorenom,
- otvoriti zavjese i rolete kako bi u prostoriju ušlo što više prirodnog svjetla,
- aktivnosti planirati tijekom dnevnog dijela dana,
- održavati redovit ritam odlaska na spavanje i buđenja.
Čak i kratka svakodnevna šetnja može biti korisna – ne samo zbog kretanja, već i zbog izlaganja dnevnom svjetlu i promjene okruženja.
3. Ne dopustite da jesen zaustavi kretanje
Dolaskom hladnijeg i kišovitijeg vremena lako je steći naviku ostajanja u kući.
Međutim, redovita tjelesna aktivnost važna je i tijekom jeseni. Ne mora biti intenzivna. Aktivnosti treba prilagoditi zdravstvenom stanju, kondiciji i mogućnostima pojedinca.
Kada je vrijeme lijepo, odličan izbor je šetnja. Kada vremenski uvjeti nisu pogodni za izlazak, kretanje se može organizirati i u zatvorenom prostoru.
To mogu biti:
- lagane vježbe razgibavanja,
- vježbe ravnoteže, uz odgovarajuću sigurnost,
- hodanje po prostoru,
- lagane vježbe prema preporuci fizioterapeuta,
- ples, istezanje ili druge aktivnosti koje osoba voli.
Najvažnije je pronaći oblik aktivnosti koji je siguran i koji osoba može redovito provoditi.
4. Hidratacija je važna i kada više nije vruće
Ljeti često razmišljamo o unosu tekućine jer osjećamo žeđ i visoke temperature nas na to podsjećaju.
U jesen taj osjećaj može biti manje izražen. To ipak ne znači da tijelu treba manje tekućine.
Starije osobe posebno bi trebale obratiti pažnju na redovit unos tekućine tijekom dana. Dobro je razviti naviku uzimanja tekućine u redovitim intervalima, a ne čekati da se pojavi jaka žeđ.
Voda je najjednostavniji izbor, a u hladnijim danima mogu odgovarati i topli napitci, u skladu s individualnim potrebama i preporukama liječnika.
Ako osoba ima zdravstveno stanje zbog kojeg mora ograničiti unos tekućine, treba slijediti preporuke svog liječnika.
5. Jesenska prehrana – vrijeme toplijih i hranjivih obroka
Promjena godišnjeg doba može biti dobra prilika za promjenu jelovnika.
Jesenski mjeseci nude mnogo kvalitetnih namirnica – povrće, voće, mahunarke, žitarice, orašaste plodove i druge namirnice koje mogu biti dio uravnotežene prehrane.
Starijim osobama posebno je važno osigurati dovoljno kvalitetnih proteina, jer oni doprinose održavanju mišićne mase.
Na jelovniku se mogu pronaći, primjerice:
- riba,
- jaja,
- jogurt i drugi mliječni proizvodi,
- mahunarke,
- nemasno meso,
- orašasti plodovi i sjemenke,
- raznoliko povrće i voće.
Topla juha, varivo ili drugi kuhani obrok može biti posebno ugodan u hladnijim jesenskim danima.
Naravno, prehranu treba prilagoditi individualnim zdravstvenim potrebama i eventualnim preporukama liječnika ili nutricionista.
6. San i dnevna rutina
Promjena duljine dana može utjecati i na svakodnevni ritam.
Nakon opuštenijeg ljetnog rasporeda dobro je postupno vratiti stabilnu rutinu. Redovito vrijeme ustajanja, obroka, aktivnosti i odlaska na spavanje može pomoći održavanju predvidljivog dnevnog ritma.
Dobra rutina ne znači da svaki dan mora izgledati potpuno isto. Naprotiv – cilj je imati dovoljno strukture, ali i prostora za odmor, druženje i aktivnosti koje donose zadovoljstvo.
Ako se problemi sa spavanjem učestalo ponavljaju ili značajno utječu na svakodnevni život, dobro je razgovarati s liječnikom.
7. Obratite pažnju na sigurnost tijekom jeseni
Jesen donosi i neke praktične izazove.
Kiša, mokri pločnici, lišće i raniji mrak mogu povećati rizik od poskliznuća i pada. Zato je važno prilagoditi aktivnosti vremenskim uvjetima.
Posebno je korisno:
- nositi obuću s dobrim prianjanjem,
- izbjegavati mokre i skliske površine kada je moguće,
- koristiti odgovarajuću rasvjetu tijekom večernjih sati,
- biti oprezniji pri izlasku nakon kiše,
- ne žuriti prilikom hodanja,
- koristiti pomagalo za hodanje ako ga je preporučio zdravstveni stručnjak.
Sigurnost ne znači odustajanje od aktivnosti. Upravo suprotno – cilj je omogućiti sigurno kretanje i što veću samostalnost.
8. Ne zaboravite na druženje
Kada se vrijeme pogorša, aktivnosti se često sele izvan kuće u zatvorene prostore. To može biti prilika za drugačiji oblik druženja.
Razgovor uz kavu, društvene igre, čitanje, kreativne aktivnosti, glazba, zajedničko gledanje filmova ili jednostavno druženje s obitelji i prijateljima mogu biti važan dio kvalitetne svakodnevice.
Socijalna aktivnost nije samo razonoda. Redoviti kontakti s drugim ljudima doprinose osjećaju povezanosti, pripadnosti i ispunjenosti.
Zato dolazak jeseni ne treba značiti povlačenje iz aktivnosti, nego njihovu prilagodbu novim uvjetima.
Kako se najjednostavnije pripremiti za jesen?
Nije potrebno mijenjati sve odjednom. Nekoliko malih navika može napraviti veliku razliku.
Zapamtite ovih 7 jednostavnih pravila:
- Iskoristite dnevno svjetlo – boravite na otvorenom kada vremenski uvjeti to dopuštaju.
- Ostanite aktivni – prilagodite kretanje vremenu i svojim mogućnostima.
- Odijevajte se slojevito – jutro i večer mogu biti osjetno hladniji.
- Pijte dovoljno tekućine – žeđ nije uvijek dobar pokazatelj potrebe za tekućinom.
- Jedite raznoliko i hranjivo – posebno obratite pažnju na dovoljan unos proteina.
- Održavajte dnevnu rutinu – redovit raspored može pomoći snu i svakodnevnom ritmu.
- Ostanite povezani s drugima – druženje i aktivnosti važni su u svakom godišnjem dobu.
Jesen nije kraj aktivnosti – samo novo godišnje doba
Dolazak jeseni često povezujemo s krajem ljeta, ali ne mora označavati i kraj aktivnosti.
Naprotiv, jesen može donijeti novi ritam – mirnije šetnje, ugodne razgovore, kreativne aktivnosti, druženje u toplom prostoru i više vremena za stvari za koje tijekom ljeta ponekad nemamo dovoljno vremena.
Za starije osobe najvažnije je da prijelaz bude postupan, siguran i prilagođen njihovim individualnim potrebama.
Uz malo pažnje, kretanja, pravilnu prehranu, dovoljno odmora i puno druženja, i jesenski mjeseci mogu biti aktivni, ugodni i ispunjeni.
