Mnogi ljudi u ranoj fazi Alzheimerove bolesti i dalje žive sami i mogu obavljati mnoge svakodnevne zadatke kao i inače. Međutim, Alzheimer je progresivno stanje pa je važno razmišljati unaprijed o vremenu kada će obavljanje svakodnevnih aktivnosti postati teže. Usvajanje novih strategija, poput planiranja dana, automatiziranja plaćanja računa i prihvaćanja veće podrške prijatelja, obitelji i stručnjaka, može olakšati život s Alzheimerom te pomoći da se osjećate spremnije kako bolest napreduje.
Što se događa u ranim fazama Alzheimerove bolesti?
Tijekom rane faze Alzheimerove bolesti vrlo je vjerojatno da će osoba koja živi s demencijom i dalje moći obavljati mnoge aktivnosti na koje je navikla. To može uključivati odlazak na posao ili volontiranje, normalnu vožnju automobila te održavanje uobičajenih obaveza.
Kako bolest napreduje, zadaci postaju sve teži, i za oboljelu osobu i za njezinu obitelj. Kako se počinju javljati gubitak pamćenja i problemi s prosudbom, bit će potrebna dodatna pomoć i mjere opreza kako bi osoba ostala sigurna i zadržala dobru kvalitetu života.
Rana faza Alzheimerove bolesti obično se očituje kroz povremene propuste u pamćenju. Iako je iskustvo svakog pojedinca različito, to može značiti:
- Zaboravljanje razgovora
- Gubljenje ili zaboravljanje gdje su ostavljene stvari
- Neodazivanje na redovne termine ili propuštanje rođendana i obljetnica
- Zaboravljanje doba dana
- Zaboravljanje imena ili riječi za predmete
- Ponavljano postavljanje istih pitanja
- Teškoće pri donošenju odluka ili donošenje loših odluka
- Ustrajnost u vlastitim navikama
- Izbjegavanje društvenih aktivnosti
U konačnici, u ovoj fazi osoba će i dalje moći živjeti relativno samostalno, ali će biti ranjivija kada ostane sama. Ako podržavate voljenu osobu u ranoj fazi, vaša će uloga uglavnom biti pružanje društva i emocionalne podrške dok se prilagođava dijagnozi, te pomoć u planiranju budućnosti.
Život s ranom fazom Alzheimerove bolesti
Planirajte dane
Može trebati neko vrijeme da se ovo usvoji kao navika, ali pisanje popisa zadataka za svaki dan te označavanje termina na kalendaru (tiskanom ili online) može pomoći u praćenju datuma i donijeti osjećaj kontrole. Korisno je imati određeno mjesto u kući za važne predmete (ključeve, punjač, novčanik) ili koristiti podsjetnike, poput ljepljivih papirića na vratima.
Koristite tjedni organizator za lijekove
Kutijice s pretincima za svaki dan (često podijeljene na jutro i večer) olakšavaju praćenje terapije. Neki modeli imaju i alarme, a može se postaviti i obični sat s podsjetnikom. Ako postoji strah od zaboravljanja punjenja kutijice, prijatelj ili član obitelji može to napraviti jednom tjedno.
Uspostavite trajne naloge za plaćanje računa
Većina komunalnih usluga danas omogućuje automatsko plaćanje putem trajnih naloga. Ako imate brojilo na pretplatu, možete zatražiti zamjenu kreditnim brojilom, što znači da ćete primati mjesečne račune i da će se iznosi skidati automatski.
Kupovina namirnica online ili u trgovinama prilagođenima osobama s demencijom
Istraživanja pokazuju da je kupovina za mnoge oboljele najdraža aktivnost, ali istovremeno i izazov zbog dezorijentacije, buke, problema s plaćanjem ili prepoznavanjem društvenih znakova. Ako je kupovina uživo previše stresna, online narudžbe mogu biti praktična alternativa.
Aktivnosti za poticanje mozga
Rješavanje križaljki, sudoku, aplikacije za vježbanje mozga, umjetnička terapija i kreativne aktivnosti mogu pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija. Tjelesna aktivnost je također važna – preporučuje se barem 30 minuta dnevno (šetnja, vrtlarenje, plivanje, tai chi).
Poboljšanje sigurnosti u domu
Preporučuje se:
- Provjera ispravnosti detektora dima i ugljičnog monoksida
- Oznake na ladicama i ormarićima
- Uklanjanje unutarnjih brava kako bi se izbjeglo slučajno zaključavanje
- Uređaji s funkcijom automatskog gašenja
- Termostatski ventili na slavinama kako bi se spriječile opekline
- Uklanjanje tepiha i prepreka koje mogu izazvati pad
- Postavljanje rukohvata u kupaonici
Briga o osobi s ranom fazom Alzheimerove bolesti
Ako podržavate oboljelu osobu, važno je pomoći joj da zadrži osjećaj kontrole i sigurnosti. Razgovarajte o planovima skrbi i pravnim odlukama dovoljno unaprijed, i omogućite osobi da izrazi svoje želje.
Pazite na mentalno zdravlje
Depresija je česta kod oboljelih, ali se simptomi (povlačenje iz društva, problemi s koncentracijom, promjene raspoloženja, nesanica) mogu lako zamijeniti sa simptomima same bolesti. Ako primijetite promjene u ponašanju, potražite pomoć liječnika.
Očuvajte neovisnost
Umjesto da odmah obavljate zadatke umjesto oboljele osobe, pokušajte pronaći načine da joj olakšate da ih sama izvrši, ako sigurnost to dopušta.
Pomažite u smanjenju stresa
Neke svakodnevne aktivnosti mogu biti previše zahtjevne ili zbunjujuće. U tim slučajevima možete ponuditi alternative (online kupovina, preuzimanje recepata, pratnja na društvenim događanjima).
Dogovorite način pružanja pomoći
Nekima može biti teško prihvatiti pomoć. Možete se dogovoriti o diskretnim signalima (gesta, pogled) kako bi osobi bilo ugodnije tražiti podršku u društvenim situacijama.
