Ljeto gotovo je nemoguće zamisliti bez sladoleda. Kuglica vanilije, čokolade ili stracciatelle mnogima je mali svakodnevni užitak, osobito tijekom toplih dana. No kako se mijenja prehrana u starijoj dobi, postavlja se pitanje: je li sladoled dobar izbor za osobe starije od 60 godina?
Kratak odgovor glasi – da, ali umjereno.
Sladoled sam po sebi nije „nezdrava“ namirnica koju treba potpuno izbaciti iz prehrane. Međutim, većina klasičnih sladoleda sadrži dosta dodanog šećera i, ovisno o vrsti, značajnu količinu zasićenih masti. Upravo zato količina i učestalost imaju važnu ulogu.
Što sladoled zapravo donosi?
Mliječni sladoled može sadržavati mlijeko i druge mliječne sastojke pa time osigurati određenu količinu kalcija, proteina i drugih hranjivih tvari. Mliječni proizvodi općenito mogu biti važan dio prehrane starijih osoba jer doprinose unosu kalcija, kalija i vitamina D.
Međutim, sladoled se ne može jednostavno izjednačiti s jogurtom ili čašom mlijeka. U njemu se često nalazi i dosta šećera, a punomasne vrste mogu sadržavati više zasićenih masti.
Drugim riječima, sladoled može biti povremeni užitak, ali nije najbolji način za svakodnevno osiguravanje potrebnih nutrijenata.
Šećer – najveći razlog za umjerenost
Jedna od glavnih stvari na koju treba obratiti pozornost jest količina šećera.
Sladoled spada među namirnice koje mogu biti značajan izvor dodanih šećera. Prevelik unos takvih namirnica može otežati održavanje poželjne tjelesne težine i kvalitetne prehrane, osobito zato što starije osobe često trebaju manje kalorija nego ranije, dok istodobno trebaju dovoljno vitamina, minerala, proteina i drugih važnih nutrijenata.
Zato je mala porcija sladoleda sasvim drugačija priča od velikog deserta nakon svakog obroka.
Ako osoba uživa u sladoledu, nema potrebe da ga se automatski odrekne. Puno je važnije voditi računa o tome koliko ga jede i koliko se često pojavljuje na jelovniku.
A što je sa zasićenim mastima?
Kod klasičnih punomasnih sladoleda treba obratiti pozornost i na zasićene masti.
Američko udruženje za srce preporučuje prednost nemasnim ili manje masnim mliječnim proizvodima, uključujući sladoled s manjim udjelom masti. Zasićene masti mogu povisiti LDL („loš“) kolesterol, što je jedan od važnih čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila.
To ne znači da je jedna kuglica punomasnog sladoleda problem. Problem nastaje kada takve namirnice postanu redovit i velik dio prehrane.
Poseban oprez kod dijabetesa
Osobe koje imaju dijabetes trebaju posebno paziti na količinu ugljikohidrata i dodanih šećera u sladoledu.
To ne znači da osoba s dijabetesom nužno mora potpuno izbaciti sladoled. Važno je gledati deklaraciju, veličinu porcije i ukupni unos ugljikohidrata tijekom dana.
Kod osoba koje uzimaju lijekove za šećer u krvi ili inzulin, prehrambene promjene treba uskladiti s preporukama liječnika ili stručnjaka za prehranu.
Može li sladoled biti i dobar izbor?
Može – ako ga promatramo kao povremeni desert, a ne kao osnovnu namirnicu.
Postoje velike razlike među proizvodima. Neki imaju manje šećera i masti, dok drugi sadrže puno dodataka, čokolade, karamela, keksa ili drugih sastojaka koji dodatno povećavaju energetsku vrijednost.
Pri kupnji zato vrijedi pogledati deklaraciju i usporediti:
- količinu šećera,
- količinu zasićenih masti,
- veličinu preporučene porcije,
- količinu proteina,
- popis sastojaka.
Ako postoji mogućnost izbora, manja porcija kvalitetnijeg sladoleda može biti bolji izbor od velike porcije vrlo kaloričnog deserta.
Koliko sladoleda je „u redu“?
Ne postoji univerzalna količina koja vrijedi za svaku osobu stariju od 60 godina.
Potrebno je uzeti u obzir tjelesnu težinu, razinu tjelesne aktivnosti, zdravstveno stanje, prehrambene navike i ukupni dnevni unos energije.
Kao praktično pravilo, jedna manja kuglica ili mala porcija povremeno može se sasvim dobro uklopiti u uravnoteženu prehranu.
Kako sladoled učiniti boljim izborom?
Postoji nekoliko jednostavnih trikova.
Birajte manju porciju.
Ne morate se odreći omiljenog okusa samo zato što želite jesti zdravije.
Nemojte svaki dan dodavati velike količine preljeva.
Čokoladni umaci, karamela, keksi i šlag mogu značajno povećati ukupnu količinu šećera i kalorija.
Ponekad odaberite manje masnu varijantu.
Takvi proizvodi mogu imati manje zasićenih masti.
Kombinirajte sladoled s voćem.
Primjerice, manja kuglica sladoleda uz svježe jagode, borovnice ili breskvu može biti zanimljiv desert koji donosi i dodatne vitamine, vlakna i druge korisne sastojke.
Pazite na ukupnu prehranu.
Ako je ostatak dana ispunjen povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, ribom, kvalitetnim izvorima proteina i odgovarajućim mliječnim proizvodima, povremeni sladoled nije razlog za zabrinutost.
Sladoled nije samo hrana – tu je i užitak
Kod prehrane starijih osoba ne treba zanemariti ni uživanje u hrani i društveni aspekt obroka.
Odlazak na sladoled s prijateljima, obitelji ili unucima može biti lijep dio svakodnevice. Zdravo starenje ne znači da svaki obrok mora biti savršeno optimiziran prema tablicama hranjivih vrijednosti.
Cilj je pronaći ravnotežu.
Zdrava prehrana ostavlja prostor i za male užitke.
Zaključak: kuglica sladoleda nije neprijatelj zdravlja
Za većinu zdravih starijih osoba nema potrebe potpuno izbaciti sladoled iz prehrane.
Važnije je koliko ga jedemo, koliko često i kakav sladoled biramo. Budući da starije osobe često imaju manje energetske potrebe, ali istodobno trebaju dovoljno kvalitetnih nutrijenata, prednost treba davati hranjivijim namirnicama, dok sladoled može ostati ono što i treba biti – povremeni slatki užitak.
Dakle, sljedeći put kada vam netko ponudi kuglicu omiljenog sladoleda, ne morate je odbiti samo zato što želite živjeti zdravo.
Uživajte – ali polako, umjereno i bez grižnje savjesti.
