Jučer je sve bilo u redu, a danas se teško snalazi u vlastitom domu, ne prepoznaje poznato okruženje ili govori nepovezano. Takva iznenadna promjena može biti zastrašujuća za obitelj. Prva pomisao često je demencija, no uzrok može biti nešto posve drugo – delirij, stanje koje zahtijeva brzu liječničku procjenu.
Što je delirij?
Delirij je nagli poremećaj pažnje, svijesti i razmišljanja. Razvija se tijekom nekoliko sati ili dana, a simptomi se mogu mijenjati tijekom dana: osoba ujutro može razgovarati sasvim jasno, a navečer biti izrazito zbunjena.
Delirij nije zasebna bolest, nego znak da je organizam pod opterećenjem. Osobito se često javlja kod starijih osoba koje su akutno bolesne, hospitalizirane ili se oporavljaju od operacije. Veći rizik imaju i osobe koje već žive s demencijom.
Važno je znati da delirij ne mora izgledati kao nemir ili uznemirenost. Ponekad se očituje upravo suprotno – osoba postaje tiha, pospana, povučena i nezainteresirana za okolinu. Taj hipoaktivni delirij lako je previdjeti jer ne privlači pozornost.
Kako razlikovati delirij od demencije?
Najvažnija je razlika brzina nastanka promjena. Demencija se u pravilu razvija postupno, tijekom mjeseci ili godina, dok se delirij pojavljuje naglo. Kod delirija je posebno narušena sposobnost održavanja pažnje, a stanje može izrazito oscilirati.
Primjerice, baka koja mjesecima povremeno zaboravlja dogovore možda treba obradu zbog kognitivnih poteškoća. No ako se ista osoba u jednom danu počne gubiti u razgovoru, ne može pratiti jednostavne upute ili iznenada postane neuobičajeno pospana, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Delirij i demencija mogu postojati istodobno. Nova zbunjenost kod osobe s dijagnosticiranom demencijom ne bi se smjela automatski pripisati „napredovanju bolesti”.
Koji znakovi trebaju privući pozornost?
Obratite pozornost na nekoliko promjena, osobito ako su nastale iznenada:
- teškoće s koncentracijom i praćenjem razgovora,
- dezorijentaciju – osoba ne zna gdje se nalazi ili koje je doba dana,
- neobično usporene odgovore, povlačenje ili izraženu pospanost,
- nagli nemir, strah, razdražljivost ili promjene ponašanja,
- viđenje ili slušanje stvari kojih nema te poremećen ritam spavanja.
Simptomi nisu kod svih jednaki. Upravo zato članovi obitelji i njegovatelji imaju važnu ulogu: oni često prvi primijete da se osoba ponaša drukčije nego inače.
Što može izazvati delirij?
Uzroci su različiti, a ponekad ih je nekoliko istodobno. Među mogućim okidačima nalaze se infekcije, dehidracija, poremećaji razine šećera ili elektrolita, bol, manjak kisika, nuspojave ili međudjelovanja lijekova. Delirij se može pojaviti i nakon operacije, zbog nagle promjene okruženja ili ozbiljnog poremećaja sna.
Iznenadna zbunjenost može biti i znak moždanog udara ili drugog hitnog stanja. Zato nije dobro kod kuće nagađati je li uzrok „samo infekcija” ili umor. Liječnik treba procijeniti stanje i, prema potrebi, učiniti pretrage.
Može li se delirij spriječiti?
Ne može se spriječiti svaki slučaj, ali se rizik može smanjiti. Smjernice naglašavaju jednostavne, međusobno povezane postupke: dovoljno tekućine i primjerenu prehranu, redovito kretanje prema mogućnostima, kontrolu boli, dobar san te pravodobno prepoznavanje zdravstvenih promjena.
Važna je i orijentacija u prostoru i vremenu. Sat, kalendar, poznati predmeti, naočale i slušni aparati mogu pomoći starijoj osobi da bolje razumije što se oko nje događa. Razgovor s bliskim ljudima i mirna, predvidljiva dnevna rutina također pružaju osjećaj sigurnosti.
Posebno nakon hospitalizacije korisno je obratiti pozornost na nagle promjene ponašanja te s liječnikom provjeriti terapiju, umjesto samostalnog prekidanja lijekova.
Što učiniti ako primijetite iznenadnu zbunjenost?
Odmah zatražite hitnu medicinsku procjenu. Nazovite 194 ili 112. Nemojte čekati da simptomi sami prođu, čak ni ako se osoba nakratko čini bolje.
Dok pomoć ne stigne, ostanite uz osobu. Govorite polako, kratkim rečenicama, predstavite se i mirno joj objasnite gdje se nalazi. Nemojte je zatrpavati pitanjima ili se prepirati zbog netočnih odgovora. Ako možete, pripremite popis lijekova i zabilježite kada su promjene počele.
Oporavak ovisi o uzroku i općem zdravlju. Kod mnogih se ljudi stanje popravi nakon liječenja okidača, no kod nekih simptomi mogu potrajati tjednima ili dulje.
