Kako starimo, naša tijela imaju različite potrebe. Samim time, pojedine hranjive tvari postaju iznimno važne za dobro zdravlje i pravilno funkcioniranje organizma.
Prehrana ima veliki utjecaj na razvoj bolesti. Istraživanja su povezala masti s razvojem raka debelog crijeva, gušterače i prostate. Povišeni krvni tlak i intolerancija na glukozu također su pod utjecajem hrane koju unosimo u organizam. Razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i osteoporoze ovisi o pravilnom unosu mikronutrijenata (vitamina i minerala). Stariji ljudi ne samo da jedu manje nego uglavnom jedu iste namirnice, što, naravno, nije dobro jer se na taj način nikako ne mogu unijeti svi potrebni mikronutrijenti koji pogoduju zdravlju organizma.
Starijim osobama treba nešto manje kalorija, ali zato puno više hranjivih sastojaka. Važno je napomenuti da prehrana uvelike ovisi o samom pojedincu: o visini, težini, razini dnevnih aktivnosti i slično.
Prehrana u starijoj dobi obavezno treba sadržavati raznovrsne namirnice kao što su:
- voće,
- povrće,
- ribe,
- nemasno meso,
- integralna hrana i sl.
5 najvažnijih hranjivih tvari za zdravu prehranu kod starijih osoba
Hranjive tvari koje su posebno važne za ljude u godinama odnose se na:
- Vlakna: namirnice bogate vlaknima potiču zdravu prehranu. Vlakna smanjuju rizik od bolesti srca i dijabetesa tipa 2. Zato u prehranu treba ubaciti cjelovite žitarice, mahunarke, banane, jagode, naranče, jabuke, maline te crni grah, brokulu, artičoke i prokulice.
- Kalcij i vitamin D: ovo su dvije najvažnije hranjive tvari koje utječu na zdravlje kostiju. Kalcij pomaže u izgradnji i održavanju zdravih kostiju, dok je vitamin D odgovoran za apsorpciju kalcija u tijelo. Da biste suzbili učinke starenja, potrebno je konzumirati hranu bogatu spomenutim hranjivim tvarima. Izvrsni izvori kalcija i vitamina D su losos, haringa, mliječni proizvodi, cjelovite žitarice, tamnozeleno lisnato povrće, prirodni biljni napitci i slično.
- Vitamin B12: mnogi ljudi stariji od 50 godina ne unose dovoljno vitamina B12. Riječ je o vitaminu topivom u vodi koji je iznimno važan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca kao i za održavanje moždanih funkcija. Vitamin B12 se veže na proteine iz hrane koju unosite. Najbolji izvori vitamina B12 su namirnice životinjskog podrijetla, ali i jaja, jetra, sardine, tuna, pastrva, škampi, školjkaši…
- Kalij: kalij smanjuje rizik od hipertenzije odnosno visokog krvnog tlaka. Banane, avokado, špinat, šipak, mlijeko, školjke, riba i mahunarke izvrstan su izvor kalija.
- Magnezij: magnezij ima ulogu u oko doslovno 300 različitih fizioloških procesa u tijelu. Redovan unos magnezija u tijelo pomaže u održavanju imunološkog sustava te pridonosi zdravlju organizma. Namirnice bogate magnezijem su bademi, sjemenke suncokreta, sjemenke bundeve, lan, tofu, brokula, kukuruz i sl.
VAŽNO JE ZNATI:
Hrana koja sadrži zasićene masti i trans masne kiseline povećava rizik od srčanih bolesti. Nezasićene masti (polinezasićene i mononezasićene) su one zdrave masti koje su potrebne za pravilno funkcioniranje organizma. Nezasićene masti se prvenstveno nalaze u orašastim plodovima, avokadu, maslinovom ulju i ribi.
