Kardiovaskularne bolesti i obiteljska anamneza

Kardiovaskularne bolesti i obiteljska anamneza

Kardiovaskularne bolesti i obiteljska anamneza

Činjenica je da su mnogi srčani poremećaji genetski i/ili nasljedni.

Ovi srčani poremećaji uključuju sljedeće:

  • koronarna arterijska bolest (bolest malih krvnih žila koje opskrbljuju srce kisikom),
  • visoki krvni tlak,
  • aritmije (nenormalni srčani ritmovi),
  • kardiomiopatije (bolest srčanog mišića),
  • visoke razine kolesterola i triglicerida u krvi,
  • kongenitalni srčani poremećaji.

Najčešći srčani poremećaj

Najčešći srčani poremećaj koji se javlja u obitelji je koronarna arterijska bolest. Ova bolest se može proširiti na članove obitelji koji također mogu biti pod većim rizikom za razvoj koronarne arterijske bolesti u nekom trenutku svog života.

Kongenitalni srčani poremećaj

Većina kongenitalnih srčanih poremećaja dijagnosticira se prilikom ili ubrzo nakon rođenja. Obično se uzima anamneza kako bi se utvrdilo je li još neki član obitelji također uključen. Za ostale srčane poremećaje povezane s genetikom, anamneza se obično uzima samo kada se pojave simptomi.

Budite proaktivni

Ljudi koji imaju obiteljsku povijest srčanih bolesti svakako moraju biti proaktivni u održavanju zdravlja. Ne možete promijeniti svoju obiteljsku povijest ili svoje gene, ali možete poduzeti korake da smanjite rizik od srčanih bolesti ili ga čak spriječite.

Oni koji imaju povijest srčanih bolesti moraju razumjeti da se u mnogim slučajevima bolesti srca mogu spriječiti pozitivnim promjenama u njihovom načinu života i eliminacijom čimbenika rizika za srčane bolesti.

Čimbenici rizika

Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti uključuju sljedeće:

  • pušenje,
  • sjedilački način života bez vježbanja,
  • višak kilograma,
  • dijabetes,
  • visoki krvni tlak,
  • visoke razine kolesterola i triglicerida,
  • nezdrava prehrana (npr. brza i prerađena hrana).

Preventivni koraci

Je li bolest srca genetska? Jesu li bolesti srca nasljedne? Što možete učiniti da spriječite pojavu srčanih bolesti?

Svi navedeni čimbenici rizika mogu se spriječiti slijedećim postupcima:

Provjerite da li netko od članova vaše obitelji ima srčanu bolest. Preporuča se redoviti pregled barem jednom godišnje. Ako imate bilo kakve simptome srčanih bolesti, liječnik će vam vjerojatno reći da preglede trebate obavljati češće.

Počnite voditi aktivniji način života. Bilo kakva aktivnost bolja je nego nikakva aktivnost. Ako nikada prije niste vježbali, počnite s hodanjem. Ostale opcije uključuju plivanje, lagani aerobik, trčanje i vožnju biciklom. Bez obzira na to koju vježbu poduzimate, morate je nastaviti redovito kako biste ostvarili dobrobiti. Ako redovito vježbate, možete smanjiti tjelesnu težinu, a to će također rezultirati smanjenjem krvnog tlaka i kolesterola u krvi.

Prestanite pušiti. Nikotin nije loš samo za srce, već je povezan i s mnogim vrstama raka. Nikotin nema zdravstvene koristi i trebali biste poduzeti korake kako biste prekinuli tu lošu naviku.

Visoki krvni tlak ili kolesterol, ako se ne liječe, mogu biti glavni čimbenici rizika za bolesti srca, moždani udar i preranu smrt. Uzimajte lijekove prema preporukama svog liječnika.

Ako ste dijabetičar, poduzmite sve korake za kontrolu šećera u krvi. To se može postići promjenama u prehrani, tjelovježbi i/ili upotrebom lijekova. Zanemarivanje visoke razine šećera u krvi ne samo da povećava rizik od srčanih bolesti, već može dovesti do ozbiljnih i po život opasnih komplikacija.

Hranite se zdravo. Počnite jesti biljnu prehranu ili po mogućnosti mediteransku prehranu. Ova dijeta sadrži povrće, voće, orašaste plodove, cjelovitu pšenicu, ribu, maslinovo ulje i mliječne proizvode s niskim udjelom masti. U isto vrijeme izbjegavajte zasićene masti, visok sadržaj šećera i crveno meso. Promjena prehrane trebala bi biti doživotni pothvat, a ne nešto privremeno. Kako biste bili sigurni da promjene u prehrani djeluju, morat ćete se obratiti liječniku koji može pratiti vaš kolesterol i šećer u krvi.

Ograničite unos alkohola. Iako se pokazalo da male količine alkohola snižavaju razinu kolesterola, većina ljudi ne može kontrolirati količinu koju popiju. Umjerena količina može sniziti kolesterol u krvi, no previše alkohola može dovesti do oštećenja mozga i jetre. Najbolja preporuka je izbjegavanje alkohola.

Ako imate obiteljsku anamnezu srčanih bolesti, svakako se posavjetujte sa svojim liječnikom i zatražite da vas uputi na pregled kod kardiologa.