Iako je starenje prirodan dio života, nije uvijek lako. Čimbenici poput pokretljivosti, pamćenja pa čak i kože mogu pokazivati znakove starenja i mijenjati se tijekom vremena.
Ako brinete o starijoj osobi, pravilna njega njene kože dio je održavanja vaše voljene osobe zdravom i sigurnom od potencijalno štetnih uvjeta.
Što se događa s kožom kako starite?
S vremenom koža postaje tanja i gubi elastičnost, što može dovesti do opuštenosti i bora. Sposobnost kože da zadrži vlagu također se smanjuje s godinama, što rezultira suhoćom i svrbežom.
Koža koja stari može:
- postati gruba, suha i početi svrbjeti,
- postati sklona opuštanju,
- postati sklona iritacijama i infekcijama,
- sporije zacjelj
Čimbenici koji mogu ubrzati proces starenja kože:
- etnička pripadnost – bijelci ranije razvijaju bore u usporedbi s drugim rasnim skupinama,
- genetsko nasljedstvo,
- izlaganje suncu,
- pretilost,
- načini života (npr. pušenje).
9 uobičajenih kožnih oboljenja kod starijih osoba
Kako starimo, naša koža prolazi kroz promjene, što nas čini osjetljivijima na širok raspon kožnih stanja.
Neki od najčešćih problema s kožom kod starijih osoba uključuju:
- Senilna purpura
Senilna purpura je bezopasno stanje kože, karakterizirano pojavom ljubičastih ili tamnocrvenih mrlja (purpura) ili mrlja na koži. Uglavnom se vide na podlakticama starijih osoba. Kod onih koji razviju ovo stanje, krvne žile ispod površine kože postaju slabije, što ih čini sklonijima pucanju. Kada ove krhke krvne žile puknu, krv curi u okolnu kožu, uzrokujući purpuru.
- Kseroza
Kserozu, također poznatu kao suha koža, karakterizira pojava kože koja je gruba, ljuskava, svrbi ili se peruta. Kseroza je uobičajena kod starijih osoba jer se javlja kada koža ne može zadržati dovoljno vlage.
- Senilne pjege
Senilne pjege, poznate i kao jetrene mrlje, bezopasne su ravne, smeđe, sive ili crne mrlje. Rezultat su nakupljanja melanina – pigmenta koji daje boju koži, kosi i očima.Uglavnom se vide na dijelovima kože koji su godinama bili izloženi suncu, poput lica, šaka, ramena i ruku.
- Infekcije lišajevima
Lišaj je uobičajena infekcija kože koju karakterizira osip u obliku prstena i ljuskava ili ispucala koža oko osipa. Infekcije lišajevima uzrokuju gljivice. Kod starijih osoba rizik od razvoja lišajeva može biti malo veći zbog oslabljenog imunološkog sustava.
- Herpes zoster
Herpes zoster je virusna infekcija koju karakterizira jedna pruga mjehurića, koja se obično pojavljuje na jednoj strani tijela ili lica. Ovo stanje uzrokuje virus varicella-zoster – isti virus koji uzrokuje vodene kozice. Iako herpes zoster nije štetan, može uzrokovati nelagodu.
- Bradavice
Bradavice su meke izrasline boje mesa koje vise s kože. Dobroćudne su (nekancerozne) i obično bezopasne. Bradavice se mogu razviti na različitim mjestima na tijelu, ali se često pojavljuju na područjima gdje se koža često trlja o odjeću ili drugu kožu, kao što su pazusi, vrat, prepone ili ispod dojki.
- Rak kože
Rak kože je abnormalni rast stanica kože uzrokovan štetnim ultraljubičastim (UV) zrakama sunca ili drugim izvorima UV zračenja, poput solarija. Zbog izlaganja suncu tijekom godina, rak kože je češći kod starijih osoba.
- Zastojni dermatitis
Zastojni dermatitis je stanje kože koje zahvaća potkoljenice i pojavljuje se na gležnjevima – obično kod ljudi sa slabom cirkulacijom krvi. Karakterizira ga debela, bezbojna (crvenkasta) koža. Zastojni dermatitis nastaje kada krv ne teče ispravno kroz vene u nogama, što dovodi do povećanog pritiska u venama i nakupljanja tekućine u okolnim tkivima.
- Dekubitusi
Dekubitusi su ozljede kože i potkožnog tkiva. Karakterizira ih pojava crvenih kratera, koji mogu napredovati u ljubičastu nijansu u kasnim fazama. Dekubitusi su češći kod starijih pacijenata koji su vezani za krevet ili su ograničene pokretljivosti, budući da ne mogu redovito mijenjati položaje kako bi ublažili pritisak. Obično se razvijaju na dijelovima tijela gdje su kosti blizu kože, uključujući kukove, trtičnu kost, pete, laktove i lopatice.
Važnost njege kože za starije osobe
Provođenje odgovarajuće njege kože kod starijih osoba važno je iz više razloga.
- Održavanje zdrave kože
Koža koja stari gubi sposobnost zadržavanja vlage i proizvodnje kolagena, što može dovesti do suhoće, svrbeža i povećanog rizika od ozljeda. Uz pravilnu njegu kože, može se održati potrebna razina vlažnosti i čvrstoće kože.
- Sprječavanje infekcija
Kako koža postaje tanja i slabija s godinama, osjetljivija je na bakterijske i gljivične infekcije. Redovna higijena i njega kože može pomoći u smanjenju rizika od infekcija.
- Lakše zacjeljivanje rana
Starijim osobama rane mogu sporije zacjeljivati zbog smanjenog protoka krvi i oslabljenog imunološkog sustava, što dolazi s godinama. Uz pravilnu njegu kože može se smanjiti rizik od komplikacija kao što su infekcije ili kronične rane.
- Smanjivanje rizika od raka kože
Starije osobe, pogotovo one koje su cijeli život radile na otvorenom i bile izložene jakom suncu, izložene su i većem riziku od raka kože. Redovita njega kože, uključujući zaštitu od sunca i pregled madeža, može pomoći u ranom otkrivanju i prevenciji raka kože.
- Poboljšanje kvalitete života
Koža koja stari može postati suha, što može uzrokovati svrbež i nelagodu. Pravilna njega kože održava kožu hidratiziranom, zdravom i manje osjetljivom na ozljede ili infekcije. Održavanje dobrog zdravlja kože pridonosi općoj dobrobiti, slici o sebi i emocionalnom blagostanju starijih osoba.
Savjeti za njegu kože kod starijih osoba
- Koristite blaga sredstva za čišćenje kože bez mirisa kako biste spriječili iritaciju.
- Koristite kremu za sunčanje širokog spektra sa zaštitnim faktorom od najmanje 30 kako biste zaštitili kožu od štetnih UV zraka.
- Svakodnevno nanosite hidratantnu kremu. Koristite proizvode koji sadrže sastojke kao što su hijaluronska kiselina, glicerin i ceramidi koji pomažu u zadržavanju vlage.
- Umijte se mlakom vodom umjesto vrućom jer vruća voda može ukloniti prirodna ulja s kože.
- Nosite laganu odjeću dugih rukava kako biste zaštitili kožu od sunca.
- Koristite meke ručnike.
- Izbjegavajte izlaganje suncu između 10 i 16 sati, kada su sunčeve UV zrake najjače.
- Pijte oko šest do osam čaša vode dnevno.
- Spavajte dovoljno – oko sedam do devet sati svake noći. Koža stvara novi kolagen tijekom sna, što može spriječiti bore i opuštenost.
- Jedite uravnoteženu prehranu bogatu antioksidansima, vitaminima i mineralima. Uključite povrće, voće, zdrave masti i nemasne proteine u dnevne obroke.
- Prestanite pušiti i ograničite konzumaciju alkohola i kofeina kako biste spriječili dehidraciju.
- Upotrijebite ovlaživač zraka za dodavanje vlage u zrak – to može biti posebno korisno tijekom suhih zimskih mjeseci.
- Obavite pregled kože jednom mjesečno kako biste pronašli nove madeže i promjene na postojećim madežima. Ako primijetite bilo kakve promjene, dogovorite termin kod liječnika.
- Posjetite dermatologa barem jednom godišnje kako biste riješili probleme s kožom i procijenili cjelokupno zdravlje kože.
